Šećerna bolest (dijabetes): simptomi, liječenje, prehrana

Šećerna bolest (dijabetes) je česta bolest današnjice, a epidemiološke prognoze predviđaju i sve veće širenje bolesti u nadolazećim godinama – pandemiju dijabetesa.

U Hrvatskoj je u 2021. bilo 327.785 registriranih osoba sa dijabetesom, ali se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000.

Stoga je učestalost šećerne bolesti u Hrvatskoj 8%, a neslužbeno čak do 12,5%. Zastrašujuće!

Što je šećerna bolest?

Osnovni problem je nedostatak inzulina, hormona kojeg luči gušterača i koji je potreban da bi glukoza (krvni šećer) ušla iz krvi u stanice.

šećerna bolest simptomi

Dakle, ako nedostaje inzulin, glukoza ne moze ući u stanice i one zapravo gladuju. S druge strane visoka je razina glukoze u krvi, koja onda, još nedovoljno objašnjenim mehanizmom, dovodi do oštećenja raznih organa.

Obzirom na stupanj nedostatka inzulina razlikujemo dva tipa dijabetesa:

Dijabetes tip 1

Potpuni nedostatak inzulina, pri čemu osoba ne bi mogla preživjeti svakodnevnog uzimanja inzulina injekcijama. Srećom, ovaj oblik je rjeđi.

Dijabetes tip 2

Djelomični nedostatak inzulina, najčešći oblik, pri čemu gušterača luči inzulin ali nedovoljnim količinama.

S vremenom međutim, može se lučenje inzulina toliko smanjiti da ovaj tip prijeđe u tip 1.

Dijabetes simptomi

Karakteristični znaci su žeđ, obilnije mokrenje, pojačan osjećaj gladi uz mršavljenje.

Ovi simptomi su potpuno izraženi kod dijabetesa tipa 1, dok su kod tipa 2 blaži. Često se tip II otkrije slučajno pri laboratorijskom testiranju krvi iz drugih razloga.

Kako otkriti dijabetes?

Dijabetes se otkriva vrlo jednostavno, mjerenjem razine šećera u krvi natašte. Normalne vrijednosti su između 4 i 6 mmol/l.

izliječiti dijabetes

U slučaju da je razina glukoze natašte veća od 7 mmol/l, te je takav nalaz ponovljen još dva puta, govorimo o dijabetesu.

Šećerna bolest liječenje

Dijabetes tip 1 liječi se svakodnevnim uzimanjem inzulina. Uzima se više puta na dan, ovisno o obrocima i razini šećera u krvi.

To dakle podrazumijeva ne samo više put dnevno korištenje injekcija inzulina, nego i učestalo mjerenje razine šećera u krvi.

Dijabetes tip 2 liječi se tjelovježbom (fizička aktivnost povoljno djeluje na metabolizam). Zatim odgovarajućom prehranom i lijekovima koji smanjuju razinu šećera u krvi a koji se uzimaju na usta (tzv. oralni antidijabetici).

Komplikacije dijabetesa su povećana skolonost infekcijama, povećana sklonost bolestima srca i krvnih žila, oštećenje bubrega, oštećenje vida, dijabetičko stopalo, erektilna disfunkcija u muškaraca…

Možemo li spriječiti nastanak dijabetesa?

Postoje faktori koji povećavaju učestalost, a na koje ne možemo utjecati. To su starenje, naslijeđe, rasa, pojava dijabetesa u trudnoći.

Međutim postoje i faktori koji povećavaju rizik, a na koje možemo utjecati. To su fizička neaktivnost i debljina.

Upravo se „globalno debljanje“, prehrana bogata rafiniranom, prerađenom hranom a siromašna složenim ugljikohidratima i vlaknima, te sjedilački način života povezuju sa tako dramatičnim porastom učestalosti ove bolesti.

Dobre vijesti dolaze iz nedavno završene studije. Ona je uvjerljivo pokazala da ljudi mogu spriječiti razvoj dijabetesa tipa 2. I to na relativno jednostavan način, povećanom aktivnosti i promjenom u njihovoj prehrani.

Samo umjereno vježbanje 30 minuta dnevno, uz smanjenu težinu za 5-10%, dovodi do smanjenja dijabetesa do 58%.

Također, pravilna zdrava prehrana sa svježem voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, pomaže u sprečavanju dijabetesa na tri važna načina.

Šećer iz biljnih vlakana postepeno se oslobađa, a s time razina šećera u krvi ostaje ista tijekom cijelog dana.

Tijelo kontinuirano dobiva hranu koja mu je potrebna u toku cijelog dana. Na taj način se smanjuje želja za hranom koja može izazvati oscilacije šećera u krvi.

Rastopiva biljna vlakna blokiraju apsorpciju LDL kolesterola kojeg ljudi svakodnevno unose, a time se nivo masnoća u organizmu smanjuje do optimalno zdrave razine. Tako se automatski gubi višak tjelesne težine i tijelo dobiva pravilan oblik.

Dijabetes prehrana

Povijesno gledano, prehrana koja se preporučuje za održavanje razine šećera u krvi, sastoji se u ograničenoj uporabi hrane sa škrobom, kao što su: kruh, krumpir, tjestenina i riža.

U teoriji ovo ima savršen smisao: ako tijelo ne može podnijeti šećer, izbjegavajte jesti šećer ili ništa što se brzo pretvara i oslobađa u šećer.

Također se preporuča izbacivanje masti i kalorija. Nažalost, ova tipična “dijabetička dijeta” nije bila jako uspješna u stavljanju šećera pod kontrolu.

šećerna bolest prehrana

Studija provedena na velikim populacijama pokazuju da su dijabetes i visoka razina šećera u krvi rijetki u azijskim zemljama kao što su Japan, Kina i Tajvan. Tamo su ljudi konzumirali u prvom redu skrobno povrće i žitarice.

Kada su se ti isti ljudi preselili u SAD i Kanadu i usvojili “zapadnu” prehranu, kod njih su se učestale bolesti srca, pretilost i dijabetes.

Kao što je japanska prehrana postajala sve više “zapadnija”, buknula je i rasprostranjenost dijabetesa.

Ono što je sada jasno, da je genetska predispozicija za dijabetes česta kod azijske populacije, no bolest je držana pod kontrolom s njihovom tradicionalnom prehranom koja se temelji na riži.

Međutim, kada su prihvatili zapadnu prehrambenu naviku, pojavila se i učestalost ove bolesti.

Dakle, pokazalo se da ugljikohidrati nisu glavni krivci. Zapravo, šećerna bolest dijabetes ima više veze s nemogućnosti tijela da adekvatno obradi ugljikohidrate.

Druga studija

U maloj pilot studiji dr. Neila Barnarda, sudionicima (svi su imali dijabetes, a većina njih su imali prekomjernu težinu) je bilo dopušteno jesti neograničene količine škrobnog povrća s neograničenim kalorijama.

Iz njihove prehrane su bili eliminirane životinjske masti. Do kraja studije, sudionici su u prosjeku izgubili oko 7 kilograma i šećer im se smanjio za 28 posto, što predstavlja frapantni podatak!

Na temelju ovih i drugih istraživanja, Nacionalni Instituti za zdravlje, istraživački odjeli američke vlade, financirali su drugu studiju koja je poticala konzumiranje ugljikohidrata, cjelozrnastih žitarica, umjesto bijelog brašna kao i slatki krumpir umjesto bijelog krumpira.

Ova studija je pokazala, da je razina šećera u krvi kod sudionika pala do te mjere da su prestali uzimati lijekove za dijabetes!

Izbacivanje proizvoda životinjskog podrijetla i smanjivanje masne hrane na minimum može biti izazov. Ali većina sudionika u istraživanju gledala je na dijetetske promjene u prehrani kao priliku da se isprobaju novi recepti i posjete novi restorani.

Ostali pozitivni rezultati programa uključuju i dobivanje više energije, gubljenje neželjene težine i smanjenje razine šećera u krvi i do 50%.

Rezultati iz ovih i drugih sličnih istraživanja, pokazuju da nakupljene masnoće u stanicama mogu samo omesti pravilnu preradu ugljikohidrata i nisu predmet genetike.

Geni igraju ulogu, ali puno veći uzrok učestalosti dijabetesa i drugih bolesti je navika u prehrani.

Zato! Kontrolirajte težinu, redovito se bavite nekim oblikom fizičke aktivnosti, zdravo se hranite.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)