Vitamin A: zaštitnik očiju, kože i imunološkog sustava

Vitamin A obuhvaća skupinu retinoida topivih u mastima koji su važni za funkciju imunološkog sustava tijela. Vitamin A također je bitan doprinos zdravlju kože, očiju, komunikaciji stanica i reproduktivnom sustavu.

Pomaže u očuvanju mukoznih membrane usne šupljine, nosa, grla, pluća smanjujući osjetljivost prema infekcijama.

Otkriven je 1909.godine. U prirodi ga nalazimo u dva oblika:

  • vitamin A
  • provitamin A – beta karoten

Izvori vitamina A

Vitamin A nalazi se samo u životinjskim namirnicama i uvijek se nalazi s lipidima (masti, ulja). Izvor vitamina A je beta karoten (C40H56), koji se nalazi u biljnom pigmentu.

Postoji alfa, beta i gama karoten, a najvažniji je beta koji je prekursor (provitamin) vitamina A i osigurava 2/3 neophodne količine vitamina A.

Vitamin A

Pošto se beta karoten u organizmu pretvara samo po potrebi u vitamin A; za razliku od retinola nije toksičan u većim količinama.

Veće količine vitamina A nalazi se u pojedinim animalnim tkivima u kojima se odvija metaboliticka konverzija karotena iz hrane u vitamin A.

Konverzija karotena u vitamin A nije potpuna, obično se od unesene količine prevede u vitamin A oko jedne trećine unošenog karotena.

Najbolji izvor vitamina A

  • riblje ulje
  • jetra, bubrezi
  • maslac, margarin ( obogaćen vitaminom A)
  • jaja, mlijeko i mliječni proizvodi
  • mrkva, špinat, rajčice
  • naranča, marelica
Povrće sadrži beta-karoten, mrkva, kupus, špinat i drugo tamnozeleno lisnato povrće. Karotena ima i u žutim, narandžastim i crvenkastim plodovima voća.

Karoten je tvar koja se mora preraditi u vitamin A kako bi ga organizam mogao iskoristiti.

Kao jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A smatra se ulje iz riblje jetre, pa se ovaj proizvod svrstava u prehrambene suplemente.

Zašto vam je potreban vitamin A?

Postoji mnogo razloga zašto tijelu treba vitamin A, uključujući sljedeće:

Zdravlje očiju

Bez vitamina A tijelo nije u stanju proizvesti esencijalni protein za funkciju vida. Bez proteina mogu se pojaviti stvari poput noćnog sljepila i promjena na rožnici.

Vitamin A ima bitnu ulogu u vidnom ciklusu, sposobnost oka da se adaptira svjetlosne promjene ovisno o pigmentu osjetljivom na svjetlo-rodopisnu ili vidni pigment rodopsin.

Kada svjetlost padne na mrežnicu rodopsin, se cijepa u dva dijela opsin i retinal. U tami se ove dvije tvari rekombiniraju u rodopsin.

Postoje i neki dokazi da redovita konzumacija vitamina A može pomoći u sprječavanju problema s vidom koji dolaze sa starenjem.

Vitamin A za kožu

Lokalno primijenjeni retinoidi mogu pomoći u liječenju raznih problema s kožom, od nepravilnosti teksture do općih znakova starenja. Bez vitamina A, epitelna tkiva u cijelom tijelu upadaju u probleme.

Funkcija imunološkog sustava

Bez vitamina A, imunološki sustav je u teškom stanju. Vitamin je vitalan u stvaranju T stanica, koje pomažu tijelu u borbi protiv uljeza poput bakterija i stanica raka.

Ostale važne funkcije vitamina A uključuje utjecaj na sintetisanje ribonukleinske kiseline (RNA), čvrstoću kostiju i zuba.

Osim ovog vitamina, vitamin C i vitamin E također su vrlo važni za imunološke funkcije.

Manjak vitamina A

Većina ljudi nema problema s unosom dovoljno vitamina A putem prehrane. Oni s nedostatkom obično imaju nekvalitetnu prehranu ili pate od bolesti.

Kod pomanjkanja vitamina A, poremećena je sinteza RNK. Retino i retinal bitni su i za dobro funkcioniranje reprodukcijskog sustava muškaraca i žena.

Deficit tih vitalnih tvari dolazi do degenerativnih promjena testisa i sterilnost kod muškaraca, a pobačaja kod žena.

Simptomi nedostatka mogu uključivati probleme s vidom, uključujući noćnu sljepoću, pretjerano suhu kožu, lomljivu kosu i oslabljen imunološki sustav.

U pravilu, vitamina A u hrani ima dovoljno a na njegovu potrebu utječu:

  • Veličina pričuve u jetri
  • Oblik u kojem se unosi (Karoten ili vitamin A)
  • Bolest
  • Probavni defekt ili defekt jetre

Deficit može nastati kod kroničnih bolesti jetre, gušterače, bolesti tankog crijeva, kada se ne može karoten prevest u vitamin A.

Preporučeni dnevni unos vitamina A

Uobičajno se vitamin A mjeri u mikrogramima (mcg) i u internacionalnim jedinicama (International units-IU) kako bi se uzele u obzir aktivnosti povezane s različitim oblicima vitamina A.

Za žene od 19 godina i starije, zahtjev je 700 mcg ili 2310 IU po danu.

Za muškarce koji imaju 19 godina i više, preporučena količina je 900 mcg ili 3000 IU dnevno.

Zaključak

Vitamin A je netopiv u vodi i topiv u mastima. Vrlo je važan za normalan vid, razvoj imunološkog sustava i reprodukciju. Također pomaže razvoju osjetljivih organa kao što su koža, pluća, bubrezi i drugi organi.

Da bismo dobili dovoljnu količinu vitamina A, možemo ga uneti direktno (riblje ulje, jetra) ili moramo unositi dobre izvore beta-karotena u našu prehranu. U našem tijelu će se pretvoriti u vitamin A.

Dobri izvori beta-karotena su žuto, crveno i zeleno lisnato povrće – špinat, slatki krumpir, mrkva i crvena paprika. Žuto voće poput marelica i manga drugi su dobri izvori hrane bogate vitaminom A.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)